U gradovima i u krajevima gdje vegetacija najranije kreće, cvjetanje kajsije i dženerike je počelo na samom kraju februara. U brdskim krajevima počeće kasnije a zbog predskazanog nadolazećeg hladnijeg talasa može da se dogodi da to cvjetanje više zakasni i da se napravi velika razlika u cvjetanju dženerike u niziji i u brdskim krajevima. To je neobično rano cvjetanje, vjerovatno jedno od rekordno ranih. Po tome bi moglo da se očekuje i izuzetno rano cvjetanje bagrema. Na drugoj strani, normalno je očekivati neki kišni i hladniji period bilo u martu bilo u aprilu, tako da će to u nekoj mjeri da uspori razvoj pupoljaka bagrema. I
Pčelinja društva mnogo variraju po snazi, ima veoma dobrih ali je značajan dio i slabih, kao i kritičnih, koja će možda sada i da stradaju. Njegovanje legla je počelo početkom febuara a krajem februara i početkom marta iz tog prvog legla masovno se legu pčele i matice počinju drugi ciklus nošenja. Potrošnja hrane je bila vrlo mala, zbog njegovanja legla sada se sve više povećava, ali s obzirom na veliku blokadu legla medom, što je bio čest slučaj, znatan broj društava ne može dobro da se razvija zbog te blokada – pčele jednostavno ne mogu dovoljno brzo da stignu da uklone med i stvore prostor za njegovanje legla. Situacija može još više da se usložni kada krene veći unos nektara i polena a takođe i u slučajevima gde su pčelari dodavali pogače i time uštedjeli med u košnicama.
Krajem februara, društva su prosečno imala 3 rama sa leglom, približno veličine šake, a bolja društva 4 rama nešto većeg legla (govorimo najpijre za DB košnice).
Radovi na pčelinjaku
Većina pčelinjih društava je do sada (početka marta) ostajala u približno istoj snazi kao što su bila početkom februara – dio starih pčela je uginuo i društva su u nekoj mjeri obnovljena mladim. Samo su jaka društva u nekoj mjeri brojno napredovala. Može da se očekuje da u prvoj polovini marta znatan dio društava tavori pa ni u kom slučaju ne treba da se žuri sa proširenjem legla. S obzirom da kreće cvjetanje dženerike, u krajevima gdje to predstavlja podsticajnu pašu može da se očekuje intezivan unos nektara i polena, pogotovo što je to kombinovano sa pašom od drugog medonosnog bilja. Pčelinja društva gdje su na ramovima sa leglom veliki vjenci meda, mogu da imaju velike teškoće u razvoju – da budu privremeno blokirana polenom i nektarom. Naravno, tokom hladnijih dana, kada ne bude izletanja, pčele će nastojati da uklone tu blokadu, ali treba znati da to uopšte nije tako lako i da mnoga društva, pogotovo slabija, ne mogu da uspiju u tome. Mnogo bolje će se razvijati društva gdje su veće površine legla na ramu, bez obzira ako na primjer imaju i manje ramova sa leglom u poređenju sa društvima sa blokiranim leglom.
Zbog svega toga, sada bi bilo dobro da se putem otklapanja meda u mednim vjencima na ramovima sa leglom obezbjedi prostor za širenje legla. Za proširenje legla početkom marta još je rano da se dodaju novi ramovi, posebno ako nisu dovoljno zaliježeni postojeći. Ukoliko iz bilo kojih razloga pčelar to ne može da otklapa , moraće ipak da pribjegne dodavanju ramova, ali to će da vodi u preveliko širenje legla na stranu, kao “harmonika”. Za rotiranje ramova sa leglom za 180 stepeni još je rano – to može da se radi kada se ustali toplije vrijeme i kada površine legla na ramovima prelaze bar 60%.
Ukoliko iz bilo kojih razloga u košnici nema dovoljno hrane, savetuje se prihranjivanje sirupom a ne stavljanje pogače. Sirup treba najprije dati u sasvim maloj količini, do oko 200ml, da se vidi da li će pčele uopšte da ga uzimaju. Dodaje se topao sirup i to ujutru ili oko podne, kako bi pčele imale vremena da ga preuzmu istog dana. Kada se utvrdi da preuzimaju, tada može da se dodaju i veće količine, kako bi se nadoknadile rezerve. U većini slučajeva to prihranjivanje nije potrebno, ali ipak, neki vid prihranjivanja može da bude poželjan, posebno u periodu kada pčele slabije izlijeću i kada prihrana manjim dozama može da bude podsticajna.
Ramove sa lošim saćem treba pripremati za vađenje iz košnice – radi toga med na njima treba otklapati kako bi ga pčele prenijele. Takvi ramovi sa po malo meda se mogu sakupiti iz više košnica i staviti u posebno plodište koje ćemo postaviti preko plastične folije na plodište jedne košnice (koja ga ne prekriva potpuno). Na taj način pčele će moći da prenose med dole u plodište a to će posebno da im se olakša ako se med otklapa.
U drugoj polovini marta, posebno ako se ostvari prognoza o relativno lijepom i toplom vremenu, može da se očekuje cvjetanje raznih vrsta voća, vrbe, ive, javora i nekog drugog drveća, kao i zeljastih biljaka, što će da pruži dobru podsticajnu pašu. Tada treba obavezno uraditi pregled društava i izvršiti proširenje legla. Kod srednjih i slabijih društava to ćemo raditi dodavanjem pogodnih praznih ramova ili izgrađenog saća a kod jačih društava možemo odmah da dodajemo satne osnove ili da kombinujemo dodavanje izgrađenog saća i osnova. Treba imati u vidu da je pčelama ppotreban prostor ne samo za leglo, već i za skladištenje meda i polena.
Na pčelinjacima obezbjediti pojilice sa čistom vodom. Dobro je u nju sipati malo soli.
Ostali radovi
Pored drugih poslova, to će da znači i povećan pritisak na pčelare u smislu da moraju da obezbjede sve što je potrebno za normalno održavanje i razvoj pčelinjih društava. Potrebno je nabaviti voštane osnove, ramove, ožičati ramove, kupiti šećer za proljetno prihranjivanje, pripremati medišne nastavke. Košnice iz kojih su pčelinja društva stradala treba dobro očistiti i dezinfikovati a zatim ako je potrebno popraviti i ofarbati – pripremiti za nova naseljavanja.
Sada je krajnji rok za proljetno sađenje medonosnog drveća i šiblja – treba izbjegavati da se to radi u aprilu, kada vegetacija uveliko kreće.
