Za pčelare diljem BiH, ali i regije 2021. godina neće se pamtiti po dobrom. Zbog vremenskih prilika i dugog sušnog razdoblja našli su se u velikim problemima.
“Prema riječima starijih pčelara, ovo je po njih najgora godina u posljednjih pedeset, a prognoze za iduću također nisu optimistične. Sve to rezultiralo je time da “meda nema ni za lijeka”.
Nestašica je meda u BiH. Njegova cijena je otišla na 20, 30 pa čak i do 40 maraka za kilogram. Med se traži doslovno kao lijek. Razlog tome je jako loša godina, odnosno klimatske promjene koje utječu na vremenske prilike. Imamo hladna proljeća, a dugoročnu ljetnu sušu. Kiša nije padala gotovo tri mjeseca ni po planinama, ni u Hercegovini, a po tom pitanju je stradao gotovo cijeli južni Balkan.
Pčelari su razočarani. Svaki dan neko želi prodati svoje košnice, a nema kome. Jednostavno ih se ne može prehranjivati. Pčelama je sada potrebno namiriti zimnicu između 10 i 15 kilograma meda da bi molge opstati, a košnice su prazne. To su veliki problemi. Pored svega toga, kada su pčele gladne, dolaze razne bolesti, pčele se napadaju u borbi za opstanak i tako se bolesti proširuju. Najviše se bolesti prenose kada su nepašne godine.”
Upravo ova nestašica i loša godina je rezultirala odgađanjem održavanja III. po redu Međunarodnog ocjenjivanja meda Cazin 2021, dok je prošlogodišnje odgađanje bilo rezultat pandemije COVID-19.
Da se prisjetimo,
Početkom mjeseca septembra 2018.godine u Cazinu je održano prvo Međunarodno ocjenjivanje meda, najvažniji događaj poslije upisa brendiranog kestenovog meda Cazinske krajine u svjetski registar oznaka.
Cazinski pčelari, okupljeni oko Udruženja pčelara „Kesten“, uspjeli su brendirati kestenov med na nacionalnom nivou kao prvi, u to vrijeme, proizvod animalnog porijekla u BiH koji je dobio brend i oznaku zaštićenog geografskog porijekla. Upisom na listu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo WIPO sa sjedištem u Ženevi ovaj projekat je više nego uspješno završen.
Prvo međunarodno ocjenjivanje meda bilo je još jedna prilika za potvrdu kvalitete spomenutog brenda Cazinske krajine. Med koji se proizvede u Unsko-sanskom kantonu sadrži 95% polenovih zrnaca, što ga čini jedinstvenim, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Europi. Zato nisu iznenadile mnogobrojne medalje i priznanja dodijeljene na ovom septembarskom događaju u našem gradu. Na ovom prvom ocjenjivanju podijeljene su 24 zlatne, 43 srebrene, 25 brončanih medalja i 15 zahvalnica za kvalitet meda.
